Polovina februarske inflacije posledica rasta cena prerađene hrane

Bez autora
Mar 13 2025

Međugodišnja inflacija u februaru je iznosila 4,5 odsto a na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena su u proseku povećane za 0,5 odsto, objavila je danas Narodna banka Srbije (NBS), pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku i navela da je oko polovine mesečne inflacije u februaru posledica rasta cena prerađene hrane, 1,2 odsto.

Ostatak rasta potrošačkih cena odnosi se na korekciju cena cigareta, 2,5 odsto, rast cena usluga u okviru bazne inflacije, 0,3 odsto i naftnih derivata, 1,2 odsto.

Kod prerađene hrane nastavljen je rast cena konditorskih proizvoda i kafe, na šta se odražava znatan rast cena kakaoa i kafe na svetskom tržištu, tako da su od početka godine cene kafe povećane za oko 11,0 odsto, a čokolade za oko 7,5 odsto.

Rast cena prerađene hrane u februaru ublažen je nižim cenama neprerađene hrane, uz nastavak pada cena svežeg mesa od 1,5 odsto i niže cene svežeg voća i povrća od 0,5 odsto, pa su ukupno posmatrano cene hrane i bezalkoholnih povećane za 0,5 odsto.

Posmatrano na međugodišnjem nivou, rast cena hrane je nastavio da se kreće ispod ukupne inflacije i u februaru je iznosio 4,3 odsto, rast cena energenata bio je opredeljen poskupljenjem naftnih derivata, a međugodišnje posmatrano taj rast je iznosio 0,4 odsto.

Što se tiče mesečnog rasta bazne inflacije on je u februaru usporio i iznosio 0,2 odsto i u potpunosti je bio vođen rastom cena usluga.

Na međugodišnjem nivou, bazna inflacija je ostala nepromenjena i iznosila je 5,6 odsto.

Iz NBS ocenjuju da se inflacija od početka godine kreće u skladu sa njihovim projekcijama i da bi prema aktuelnoj projekciji, inflacija nakon kretanja oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja početkom godine, od drugog tromesečja trebalo da postepeno usporava i da se krajem godine približi centralnoj vrednosti cilja, što je nivo oko kojeg će se kretati do kraja horizonta projekcije.

Takvom kretanju inflacije će, dodaju, najviše doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi, očekivano smanjenje svetskih cena energenata i niža uvozna inflacija, kao i dolazak nove poljoprivredne sezone za koju se pretpostavlja da će biti prosečna, prenosi Tanjug.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik